| |
|
|
ODREDIŠTA |
| |
|
Žanjice |
|
Zanjice
se nalaze u uvali Miriste i duboko su uvucene u kopno poluostrva
Lustica. Udaljene su 3.8 morskih milja od Herceg Novog i
smjestene u ambijentu azurno plavog mora i starih maslinjaka.
Plaza je od bijelih oblutaka, duga 300 m, siroka 15 m i moze da
primi oko 1 000 kupaca. Zaledjinu Zanjica cine maslinjaci u
kojima mozete potraziti hladovinu, piti dobro vino i uzivati u
lustickim specijalitetima. U blizini se nalaze Plava spilja i
ostrvo Mamula sa starom austrijskom tvrdjavom. |
|
|
|
Mirišta |
|
Izmedju
uvale Zanjica i rta Mirista nalazi se uvala Miriste, koja
predstavlja najatraktivniju lokaciju Hercegnovske rivijere. U
uvali je izgradjeno moderno kupaliste Masline, koje je
kombinacija betonskog dijela i pijeska. Plaza se stepenasto
izdvaja iz guste sume maslinjaka i sa morem cini jedinstven
sklad, kakav samo priroda moze da stvori. U sklopu kupalista je
i ugostiteljski objekat u kom mozete probati specijalitete ovog
podneblja. |
|
|
|
Ostrvo Mamula |
|
Na
pomorskim kartama je poznato pod nazivom Lastavica, dok je svoje
opšteprihvaćeno ime Mamula dobilo po austrijskom generalu
Lazaru Mamuli, koji ga je utvrdio sredinom 19. vijeka.
Mamula je nenaseljeno ostrvo na samom ulazu u Bokokotorski
zaliv, udaljeno od Herceg Novog 3,4 nm. Kružnog je oblika,
prečnika 200 m, obraslo niskom vegetacijom, sa plažom i
pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na
ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjećanja na taj period
postavljena je spomen ploča. |
|
|
|
Plava špilja |
|
Plava
špilja je jedna od najatraktivnijih u nizu pećina koje se nalaze
na poluostrvu Luštica, smještena izmedju uvale Zlatna luka i Rta
Mokra gora. Udaljena je od Herceg Novog 5,7 nm. Ima dva otvora
pod uglom od 45 stepeni, visina od nivoa mora do vrha tavanice
je 9 m, a dubina 3 - 4 m. Svoj naziv je dobila po neobično
plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunčevih
zraka koji se odbijaju od njenu površinu. Posjeta ovoj pećini
obavezan je dio programa izletničkih tura kroz Bokokotorski
zaliv, a u nju se može ući našim brodovima. |
|
|
|
Perast |
|
Nalazi
se 12 km zapadno od
Kotora i
predstavlja najbolje sacuvanu baroknu cjelinu Jadrana. Grad
dozivljava uspon u 17. i 18. vijeku uporedo sa jacanjem svoje
mornarice. U to vrijeme nastale su i najljepse gradjevine u ovom
utvrdjenom gradu. Palate cuvenih pomorskih kapetana iz ovog
kraja pripadaju baroknom stilu i nastale su u vrijeme cvjetanja
pomorstva. Medju njima se isticu
Bujoviceva iz
1693. godine,
Zmajevica ,
Badovica i
Smekja.
Od
spomenika kulture izdvajaju se:
-
Crkva Sv.Nikole je nastala u periodu 15-17. vijeka. Ima bogatu
crkvenu riznicu.
-
Parohijska crkva je crkva cija je izgradnja zapoceta 1740.
godine po projektu venecijanskog arhitekte Djuzepea Beatija.
Izgradjeni su samo zvonik i apsida, dok je oblik crkve u cjelini
poznat zahvaljujuci sacuvanoj drvenoj maketi.
-
Crkva Sv. Djordja je podignuta na ostrvu ispred Perasta.
Pripadala je benediktanskom manastiru sagradjenom u 12. vijeku.
Gospe
od Skrpjela je barokna crkva sagradjena 1630.
godine na vjestaokom ostrvu ispred Perasta, na kojem je 1452.
postojala mala kapela. Posjeduje bogatu muzejsku zbirku likovnih
djela italijanskih majstora. Crkvu je sa 68 slika ukrasio
Tripo Kokolja,
slikar iz Perasta - najpoznatije ime naseg baroknog slikarstva
sa kraja 17. vijeka. |
|
|
|
Herceg Novi |
|
Jos
prije nekoliko decenija je u brosurama inoturoperatora zapisano
da je Herceg Novi "kamena slika i remek-djelo civilizacija, ali
i raskosna botanicka basta. Svoje bujno mediteransko zelenilo,
tu cudnu scenografiju iza "Kapije Boke", stekao je, uglavnom,
zahvaljujuci generacijama pomoraca koji su sa brojnih pijaca
donosili sadnice palmi, oleandara, eukaliptusa, agava, kaktusa,
bambusa, magnolija i ostalog egzoticnog rastinja. Kao "grad
vjecnog zelenila, sunca i skalinada", svojevremeno ga je opisao
i nobelovac Ivo Andric, i sam, poput mnogih pisaca, ostavljajuci
svoju "jesen zivota" u Herceg Novom. |
| |
|
Ronjenje |
|
Škola
ronjenja i ekskurziona ronjenja sa instruktorom CMAS 3 zvijezde.
Više informacija na
web sajtu www.dcneptun.com
|
|
|
 |